U Kids landu ove jeseni ima više akcija i povoljnosti. Jedna od njih je i popust na Avent, Filipsov program namijenjen naj-najmlađima. Možda niste ni znali za neke sitnice koje će vam olakšati dojenje, ili aparate koji pomažu da pripremite prvu čvrstu hranu za bebe a da pritom namirnice ne izgube ništa od vrijednosti.

Ovo je prilika i da podsjetimo na značaj dojenja i najčešća pitanja kada se radi o uvođenju dodatne ishrane.

Dojenje ne pruža samo hranu nego i osećaj zaštićenosti, brige, ljubavi i kontinuiranu socijalnu stimulaciju. Pretpostavlja se da ta primarna socijalna realcija osigurava zdrav psihički razvoj u daljem životu.

Da li ste znali da majčino mlijeko, pored velikog broja najrazličitijih supstanci sadrži i neke čiji sastav ni danas nije otkriven niti je njihova uloga razjašnjena.

Osnovne preporuke Svjetske zdravstvene organizacije i Unicefa u ishrani novorođenčeta i odojčeta su:

· Isključivo dojenje je najbolja hrana za odojče u prvih 6 mjeseci života,

· Odojčetu ne treba davati kravlje, kozje mlijeko ili adaptiranu mlječnu formulu,

· Odojče treba da sisa godinu dana ili duže, uz pravilnu dopunsku, tj. nemlječnu ishranu.

Broj podoja u prvim danima i sedmica je neograničen, tj. na zahtjev. Većina djece posisa 80-90% obroka u prvih pet minuta podoja. Potom je poželjno da se dijete uobroči, tj. hrani u određenim vremenskim intervalima u zavisnosti od uzrasta. Uslovi za uobročavanje se stiču sa navršenih mjesec dana života. Između trećeg i četvrtog mjeseca više nisu potrebni noćni obroci.

Od svih sastojaka majčinog mlijeka masti pokazuju najizrazitije varijacije. Uočene su velike individualne razlike, kao i izrazite dnevne fluktuacije u koncentraciji masti. Najveće koncentracije masti u majčinom mlijeku su poslijepodne i uveče. Takođe, pri kraju podoja koncentracija masti raste 4-5 puta u odnosu na početak.

Majčino mlijeko sadrži više linoleinske i arahidonske kiseline od kravljeg mlijeka.

Majčino mlijeko sadrži i bifidus faktor, niskomolekularni ugljeni hidrat koji pomaže razvoj Lactobacillusa bifidusa, gram pozitivne bakterije, koja čuva crijeva djeteta hranjenog samo majčinim mlijekom od naseljavanja patogenim bakterijama.

Žena koja doji smanjuje rizik od pojave karcinoma dojke i jajnika, kao i od osteoporoze. Redukcija tjelesne mase kod majki koje doje znatno je brža u poređenju sa onima koje ne doje.

Biohemijski sastav majčinog mlijeka prilagođen je potrebama novorođenčeta i odojčeta

Optimalna svarljivost majčinog mlijeka

Zaštita djeteta od infekcije

Prevencija alergije

Podsticanje emotivne veze između majke i deteta

Najjeftinije

Odojčad na prirodnoj ishrani rjeđe oboljevaju od akutnih respiratornih infekcija, dijareje, infekcija urinarnog trakta, zapaljenja srednjeg uha, parazitoza. Izložena su manjem riziku od pojave teških bolesti.

Kada dođe vrijeme za kašice i privikavanje na maminu kuhinju, mnogo će vam značiti aparat čuvene kompanije Philips iz serije Avent. Riječ je o zdravom kuvanju na pari.
Sve što je potrebno za pripremu hranjive hrane za bebe pronaći ćete u jednom aparatu. Nakon obrade sastojaka parom, treba samo podići poklopac, preokrenuti ga i blokirati na mjestu i izmiješati hranu do željene gustoće.
Hranu možete poslužiti odmah ili je sačuvati i kasnije podgrijati pomoću jednostavnih funkcija za podgrijavanje i odleđivanje. Istovremeno možete pripremati do četiri obroka. Jedan obrok možete poslužiti, a preostala tri spremiti u frižider ili zamrzivač.

Stručnjaci danas predlažu uvođenje čvrste hrane nakon navršenih šest meseci. Prvih šest meseci je rezervisano za dojenje a zatim dolazi period kada je deci, za rast i razvoj, potrebno više energije, proteina, gvožđa i ostalih osnovnih hranljivih sastojaka koje mogu da dobiju iz nemliječne ishrane.

Djeca već od četvrtog mjeseca počinju da grickaju i žvaćkaju – što mnoge mame koje doje i osete! Svako dijete je priča za sebe i nemojte se iznenaditi ako je vaše spremno za ovaj korak ranije ili kasnije od druge djece istog uzrasta

Znaci da je dijete spremno za uvođenje čvrste hrane:

Takođe, neke bebe su probirači, a neke skoro sve rado jedu. Ima beba kojima teško pada odvajanje od mlijeka, a neke jedva čekaju nemliječne obroke. Praćenje reakcije bebe je najvažniji vodič za širenje spektra novih namirnica.

Važno je da znate da je u početku potrebno sve namirnice kuvati jer je bebin želudac osjetljiv i nedovoljno razvijen. Kod kuvanja preferiramo kuvanje na pari radi očuvanja vitamina i ukusa!

Da bi se procijenila bebina reakcija na neku hranu, uvijek treba novu namirnicu ostaviti “samu” barem tri do pet dana! Možete je kombinovati sa starim, provjerenim, ali nikako dvije nove istovremeno.

Postepenost se odnosi i na raznovrsnost. Malo po malo, kako se uvođenje hrane nastavlja dijete se odvikava od „monotonije“: navikava se na različite ukuse koji mu osim razvoja čula ukusa obezbjeđuju i različite hranljive sastojke.

Ne navaljujte. Nervoza i strah su zarazni i ugroziće čak i najveći apetit. Pretvaranje kašičice u avion je kontraproduktivno. Bolje je da nauči da vrijeme jela nije igra, u protivnom će uvijek tražiti nešto novo za zanimaciju i, ono što je gore, shvatiće da posjeduje dobro oružje za ucjenjivanje cijele porodice.

Mame često zaborave da njihov glas ima veliki uticaj na dijete. Zainteresujte ga naglašavanjem dobrog ukusa kašice koju treba da proba.

Prvi zalogaji su osuđeni na teško prihvatanje. Ali nemojte se obeshrabriti, strpljenje je ključ uspjeha!

Uvođenje kašice je samo po sebi velika promjena u svakodnevici vaše bebe. Postarajte se da bude i jedini novitet u tom trenutku. Nemojte nikako u isto vreme praviti i revoluciju satnice ili broja obroka.

Prije nekoliko decenija je žumance bio prvi obrok koji je bebi obezbjeđivao gvožđe. Odavno je meso preuzelo primat iz jednog jednostavnog razloga! Pokazalo se da beba lakše koristi („vari“) gvožđe iz mesa, a sa druge strane alergijski potencijal žumanceta je veći, pa je i rizik od alergije veći. Zato je, poslije šest punih meseci, meso glavni faktor dobre „krvne slike”.

Do prvog rođendana ne treba davati:

Pomorandže i mandarine ponekad mogu izazvati ranu alergiju ili nepodnošenje, pa treba sačekati deveti mjesec. Limun NIJE dobar izvor vitamina C (to je zabluda) pa limunadu ostavite za drugu godinu života. Cijeđena pomorandža (prvo razblažena, a kasnije bez dodatka vode) je „zakon“.

Kravlje mlijeko i mlječne proizvode treba davati veoma oprezno. Krupni proteini kravljeg mlijeka imaju ogroman alergijski potencijal i mogu napraviti probleme bebi, nekada u prvim danima poslije davanja, a nekada podmuklo, nedjeljama i mesecima od početka unošenja u bebin organizam. Zato su zvanične preporuke pomalo striktne – u prvoj godini ne treba davati kravlje mlijeko! Mamino je i dalje najbolje za bebu, a ako mama ne može da doji, mlječne (adaptirane) formule su alternativa.

Kod naprednih beba, koje nemaju alergije u porodici, a baš lijepo jedu, jogurt se oprezno može dati poslije navršenih 10 mjeseci.